Tribina „Tuzla u ćirilici“ u organizaciji SPKD „Prosvjeta“ Tuzla održana je u Domu književnosti u Tuzli, u petak, 15. marta.
Gosti tribine bili su prof. dr Milanka Babić, profesor Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, i gospodin Ivan Topić, glavni urednik i osnivač internet projekta „Ćirilizacija“. Ćirilizacija je neformalna grupa građana koja se bori za očuvanje ćirilice, a cilj je da, vođeni idejom zajedništva, sloge i jedinstva kod Srba, probude svijest o važnosti ćirilice pod sloganom „ZAJEDNO za spas ćirilice!“ „Sveti Petar Dabrobosanski dao je život za ćirilicu, a potomci nisu spremni kliknuti dugme na telefonu!“ rekao je Ivan Topić.
Gosti su govorili o razvoju ćiriličnog pisma kroz vijekove, fenomenu potisnutosti ćiriličkog pisma u javnoj i privatnoj komunikaciji kao i o koracima u borbi za afirmaciju ćirilice. Rečeno je i da je ćirilica srpsko pismo, a latinica pismo srpskog jezika kojeg se ne treba odricati, da o srpskom jeziku i ćiriličnom pismu ne treba da brinu samo stručnjaci, nego da svi treba da brinu o svom jeziku i pismu.
Razlog okupljanja i organizovanja tribine pojasnio je moderator tribine Željko T. Kovačević, potpredsjednik SPKD „Prosvjeta“ u Tuzli rekavši da je ćirilica pismo koje na području Federacije i području Tuzle faktički više ne postoji. Zato se tribina i zove „Tuzla u ćirilici“ a ne „Ćirilica u Tuzli“ i da na medijima nema ni jednog ćiriličnog slova.
Prof. dr Milanka Babić, profesor Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, na počektu svog izlaganja podijelila je svoje utiske o gradu i podsjetila na vremena u kojima je bilo više Srba u Tuzli, kada je bila zastupljena njihova svaka vrsta produkcije, pa i kulturne. Ali, da ništa „ne zavisi od toga koliko nas je nego kakvi smo i koliko smo u stanju da se izborimo za ono što smatramo svojom identitetskom vrijednošću.“
Tribina je izazvala veliku pažnju posjetilaca koji su iskoristili ovu priliku da postavljaju pitanja, a uvaženi gosti su im davali potpune odgovore što je i produžilo planirano trajanje tribine.
SPKD „Prosvjeta“ u Tuzli istrajava u svojim nastojanjima da čuva svoj nacionalni identitet kroz čuvanje jezika, pisma, kulture, tradicije.
Izvor: SPKD „Prosvjeta“ u Tuzli
Bravo za tribinu i još jednom bravo za ćirilicu! Zamišljam situaciju da umesto da kontaktirate sudskog prevodioca za engleski jezik (da se ne naljuti Jasna Filipović Bojić), vi šaljete dokumenta da aplicirate na srpskom jeziku i to ćirilici. Kao u nekoj futuristici, da smo nekada davno nešto drugacije uradili pa sad bi nas bilo 50-tak miliona i imali bismo jezik koji bi bio jedan od zvaničnih jezika Evrope. I klik, ode pusti sanak, a mi sve bliži za pod jednu šljivu. Koga briga za ćirilicu kad je i mi ne moramo da koristimo u pisanju.