IDENTITETI – IZLOŽBA SLIKA MAJE TODIĆ

Izložba slika Maje Todić, umetnice iz Gračanice, predstavlja publici sedamnaest slika u tehnici akrila i ulja na platnu nastalih u periodu od 2015. godine do danas. Maja Todić školovala se na Fakultetu umetnosti Priština – Kosovska Mitrovica gde je diplomirala 2012. godine u klasi profesora Zorana Furunovića. Na istom fakultetu, godine 2015, završila je i master studije slikarstva. Izlagala je šest puta samostalno i učestvovala na više od dvadeset kolektivnih izložbi. Dobitnica je nagrade ”Dimitrije Popović” za najuspešnijeg mladog stvaraoca 2014. godine koju dodeljuje Dom kulture Gračanica.

Iskustvo odrasanja i življenja u neposrednom i stalnom dodiru sa svim srpskim svetinjama na Kosovu i Metohiji, a najbliže i najprisnije u zagrljaju Gračanice Svetog kralja Milutina, duboko je utisnuto i u umetnički identitet slikarke Maje Todić. Iskustvo duhovnog i taktilnog dodira sa oslikanim zidovima koji svoju božanstvenu lepotu i molitvu neprekinuto svedoče i uznose od srednjovekovne davnine jasno prosijava sa njenih slika. Motivi sa fresaka Gračanice, najčešće detalji odežde arhijereja i slikanih zastora, te imitacije mermerne oplate, slikarskim postupkom i kolorističkom gamom koja priziva u vizuelno sećanje velikane našeg slikarstva poput Milunovića i Lubarde i njihova dela iz 50-ih i 60-ih godina prošlog veka, preobražavaju se u gotovo apstraktne slike koje, ipak, uvek jasno ukazuju na svoju identitetsku utemeljenost u zidovima srpskih svetinja na Kosovu i Metohiji kao i lično iskustvo njihovog autora u poslu oslikavanja crkava i postupcima kaligrafije.

O tome posebno izražajno i slikarski majstorski vešto izvedeno u više različitih ili kombinovanih tenika svedoče noviji radovi Maje Todić poput ovde izloženih slika kao što su Pečati vremena, Simonidina šara, Pećaršija i Kaligrafski zapis.

Izložba slika Maje Todić nosi naziv „Identiteti“. Zašto? Zašto u množini, zašto ne jednina – identitet? Pre svega, zato što Todićeva zna da je identitet fluidan i da može metamorfozirati. Identitet razmatran u jednini, ukida svaku dalju diskusiju o bilo čemu, pojedinac je sveden na tu jednu kategoriju i van nje ne može postojati. Međutim, razmišljati u množini, o identitetima, znači misliti o pojedincu kao slobodnom biću, koje pripada sebi i kolektivu. „Identitet je, prema tome, učinak identifikacije sa drugima i nasuprot njima: događati se, biti uvek nedovršen, to je više proces nego svojstvo“, ispravno uočava kulturološkinja i teoretičarka Anamari Džagouz.  Identiteti su kod ove slikarke više kulturološki i umetnički iako su svi oni bitno povezani sa nacionalnim, ali bez ideoloških i savremenih doživljaja ovog termina. Ako identitet u najkraćem definišemo kao nešto što nas određuje, onda je fakat da svi mi imamo više identiteta.

Veliki engleski pesnik Tomas Sterns Eliot u čuvenom eseju, manifestu moderne umetnosti, naslovljenom „Tradicija i individualni talenat“  raspravlja o tome, kako stvaralac da bi bio istinski mora negovati dijalog sa tradicijom. Ono što je želeo da istakne, jeste da se tradicija u individualnom talentu nastavlja i da u njemu živi, da ona nije mrtva, već veoma vitalna i sposobna da bremeni u svakom od nas, u zavisnosti kako joj pristupimo. Slikarka Maja Todić izabravši da stvara na prostoru bogate tradicije i kulture, nije tu tradiciju prezrela, već ju je prihvatila. Prihvatajući Eliotovsko „osećanje istorije“ Todićeva je u prošlosti otkrivala sadašnje, a u sadašnjosti prošlo. Tako detalji sa fresaka kosovskih i metohijskih crkava žive na njenim platnima i sa njenim modernim slikarskim izrazom čine koherentnu sadržajnost. Baš kao što su freske Gračanice čekale vekovima da otkriju svoje boje, Todićeva na svojim platnima koristi žive, tople boje, koje ukazuju na radost života, na nepobedivost duha, nasuprot svem mraku u kojem je stvarala.

Naša tradicija puna je naprasno prekinutih kontinuiteta, puna rana, to se očituje i na ovim platnima, sve te crtice, udubljenja koja su urezivana na našim freskama pokušaj su i da se ostvari trag (kontinuitet) sa onim prošlim, ali i pokušaj da se napravi diskontinuitet, koji bi za krajnji cilj imao potpuno uništenje. 

Slikarka Maja Todić, baš kao što Eliot naglašava, baštini sve one tekovine koje joj kao pripadnici jedne nacije sleduju, ali svoju tradiciju pažljivo bira. Tako ćemo na njenim platnima pronaći tragove evropskih i svetskih slikara, ali i domaćih slikara, njenih profesora, među kojima je i nastala osobena poetika za koju se ustalio termin prištinska škola. I dok se ornamenti sa kraljevskih kruna, Simonidine šare na odeždi, floralni i animalni motivi naslućuju prikriveni nanosima boja u potezima punim života, slike Maje Todić govore istovremeno i o radosti i patnji, o vrtlogu istorije i o pokušaju da se uspostave prekinuti kontinuiteti. 

Maja Todić je rođena 1989. godine u Prištini. Diplomirala je 2012. godine na Fakultetu umetnosti Univerziteta u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici, odsek Slikarstvo, u klasi profesora Zorana Furunovića. Master studije je završila 2015. godine na istom fakultetu. Izlagala je šest puta samostalno i učestvovala na više od dvadeset kolektivnih izložbi. Dobitnica je nagrade „Dimitrije Popović” za najuspešnijeg mladog stvaraoca 2014. godine koju dodeljuje Dom kulture Gračanica. Urednica je likovnih programa u Domu kulture „Gračanica”. Selektor je likovnih kolonija „Vidovdan” i „Jesen u Prizrenu”. Selektor brojnih grupnih izložbi stvaraoca sa Kosova i Metohije od kojih izdvaja: „Bezimeni” izložba mladih vajara Kosova i Metohije (Galerija Mali likovni salon, Novi Sad); „Lice budućnosti” Izložba radova mladih slikara sa KiM (Zavod za kulturu Vojvodine). Član je umetničkog saveta i žirija za nagradu „Longin” za sveukupno stvaralaštvo iz oblasti likovnih umetnosti koja se dodeljuje u okviru Vidovdanskih svečanosti. Dela joj se nalaze u Galerijama: Savremene likovne umetnosti u Nišu, Fakulteta umetnosti Univerziteta u Prištini, Galerija MMC Kulturni centar Novi Pazar, Doma kulture Čačak, Galerija Kulturnog centra „Laza Kostić” Sombor, Doma kulture „Gračanica”.

Izvor: TV Ars Medija

Tekst: Jelena Erdeljan, Žarko Milenković

Administrator: DNM

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *