NJEGOVA SVETOST PATRIJARH PORFIRIJE: „PODSTIČIMO SEBE DA IDEMO TRAGOM PODVIGA I TRUDAˮ

Tribina posvećena stvaralaštvu Darka Tanaskovića pod nazivom „Akademik Darko Tanasković – svetionik srpske intelektualne aristokratije” održana je 14. decembra u Klubu „Tribina mladih” Kulturnog centra Novog Sada u organizaciji Instituta za političko umrežavanje. U programu su učestvovali episkop bački prof. dr Irinej Bulović, prof. dr Nenad Kecmanović, prof. dr Mile Bjelajac, prof. dr Željko Simić, akademik Darko Tanasković i moderator tribine Aleksandar Đurđev.

Pred visokim crkvenim i gradskim predstavnicima, koje je dočekala pomoćnica direktora KCNS Sunčica Marković, gradonačelnikom Novog Sada Milanom Đurićem, univerzitetskim profesorima, studentima i Novosađanima u svečanom tonu održana je tribina posvećena akademiku Darku Tanaskoviću, jednom od vodećih srpskih intelektualaca, nesagledivog naučnog doprinosa u filologiji, orijentalistici, prevodilaštvu, diplomatiji, tačnije, najšire posmatrano, u svim oblastima akademskog bavljenja jezikom i kulturom.

Njegova svetost patrijarh Porfirije obratio se mnogobrojnoj publici opazivši da nizovi pohvala samom akademiku Tanaskoviću nisu potrebni, ali da, ipak, „hvaleći njega, mi činimo nešto što je nama potrebnoˮ, a to je da „podstičemo sebe da idemo tragom podviga i tragom trudaˮ, baš kao uvaženi profesor, koji je to činio „iz ljubavi i odgovornosti prema narodu, ali i prema daru koji je dobio od Bogaˮ.

Episkop bački Irinej u sličnom je tonu istakao da su život i delo akademika Darka Tanaskovića zapravo uzor i potvrda „života i njegovog smislaˮ, odlučivši se da naročit osvrt napravi na profesorovo višedecenijsko bavljenje islamom, oduvek prisutnim i na našim prostorima, smatrajući da posebna zasluga za mogućnost da islam „upoznamo svestrano, bez predrasudaˮ upravo pripada akademiku Tanaskoviću. „Slično se može reći i o njegovom svedočenju o rimokatoličkoj srediniˮ, nastavio je episkop bački Irinej, naglašavajući boravak akademika Tanaskovića u Vatikanu, kao i pojedine važne diplomatske poteze, presudne za nacionalna pitanja. U oba slučaja omogućeno je „bolje međusobno razumevanjeˮ, i to „uvek sa istraživačkom i naučnom podlogomˮ, „sa istim stavom dubinskog poznavanjaˮ, zaključio je episkop bački Irinej.

Prof. dr Nenad Kecmanović osvrnuo se na svojevrsni dar akademika Tanaskovića da jednako priča za brucoše i doktorande, i na akademskom i na pučkom jeziku, naglasivši da je on, kao orijentalni filolog, „ušao u dušu islamskog svetaˮ. Prof. dr Kecmanović uputio je na svestranu prisutnost i brojne teme kojima se njegov kolega i prijatelj bavi, podsećajući tako na predanost kakvu su imali nekada Dučić, Andrić, Crnjanski.

Jednako u duhu prijateljskog govora, naklonosti i poziva na praćenje uzora i vrline, prof. dr Mile Bjelajac naglasio je da aktivan angažman akademika Tanaskovića, onaj koji „po habitusuˮ doživljava „kao svoj dnevni pozivˮ, predstavlja naročitu sliku koju šaljemo svetu, dok njegovo ukupno životno i patriotsko, a i stručno i naučno delovanje, znače samo jedno – da se „od Darka uvek, slušajući, učiˮ.

Reč je potom pripala prof. dr Željku Simiću koji je ukazao na osnovnu osobinu intelektualnog delovanja akademika Tanaskovića, ogledanu kroz dovođenje prošlosti i sadašnjosti „u različite tipove dijalektičke zavisnostiˮ i kroz uverenje da „mora postojati viši smisao od onog koji nudi pozitivistički ustrojena naukaˮ. Uvidi naučnika koji je svoj pogled izoštrio na kartezijanskoj osnovi, prema rečima prof. dr Simića, stoje nasuprot postmodernim i posthumanim zaključcima kakve čitamo kod Levi-Strosa i Fukoa, jer se ovaj naš „moralni fundamentalistˮ ne miri sa takvom duhovnom situacijom.

Publici se na kraju tribine obratio akademik Darko Tanasković lično, zahvalan organizatorima, govornicima i gostoprimljivim Novosađanima, vedrim i ohrabrujućim rečima o trajnom poverenju u saborstvo u misli i delu, u drevni imperativ da spoznamo sami sebe, videći čitavo veče kao potvrdu da nije išao pogrešnim putem i da „diogenovsko traganje za čovekom nikada ne sme da prestaneˮ. Akademiku Tanaskoviću uručena je Povelja za humanost i nauku „Dr Božidar Bojović – Slava Srbinuˮ Srpskog nacionalnog savjeta Crne Gore, čime je, uz reči zahvalnosti, zatvorena tribina.

Izvor: Kulturni centar Novog Sada

Administrator: DNM

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *