Sreda, 20. maja
Link ka predstavi se postavlja u 14 časova i dostupan je 24 časa, do četvrtka, 21. maja u 14 časova
Milovan Vitezović
SVETOZAR
Reditelj: Jug Radivojević
Dramaturg: Spasoje Ž. Milovanović
Scenograf: Aleksandar Denić
Kostimograf: Tatjana Radišić
Kompozitor: Aleksandar Srebrić
Igraju: Saša Torlaković, Marko Savić, Gordana Jošić, Ivana Vukčević / Višnja Obradović, Jovana Mišković, Grigorije Jakišić, Nebojša Savić, Dragomir Pešić, Aljoša Đidić, Predrag Momčilović, Dušan Vukašinović, Milovan Filipović, Strahinja Bojović, Peđa Marjanović, Ljubiša Milišić, Miodrag Petrović, Ervin Hadžimurtezić, Zoltan Molnar, Ivan Đurić, Dragan Kojić, Zoran Bogdanov, Marko Savković, Jovan Ristovski, Stefan Beronja.
Reč pisca
Ukoliko bih tražio neku svetsku ličnost sa kojom bih uporedio Svetozara Miletića, onda bi to najpre bila ličnost Tomasa Mora.
Miletića poimam kao ljudsku gromadu od veka odvaljenu. I kad kažemo Miletić, mislimo Svetozar i to je naslov ove drame. Bio je rođen za velike snove, vredne stradanja i robijanja. Njegov život je bogom dan za dramu. Uzdam se da sam dostojan pisac.
Usredsredio sam se na Svetozarevu ličnu i porodičnu dramu, koja je bila istovremeno i drama srpskog naroda njegovog vremena.
Nisam pisac koji objašnjava šta je onim što je napisao hteo da kaže. Ako je tu – tu je. Ako nije – na moju dušu.
Velika je čast da se drama Svetozar igra u Srpskom narodnom pozorištu, čijem je utemeljenju i on značajno doprineo, ne samo kao
pobratim Jovana Đorđevića. Zato od srca zahvaljujem svima u Srpskom narodnom pozorištu, svim autorima i protagonistima ove postavke, za pojmljeno i postignuto.
Milovan Vitezović
U okviru programa obeležavanja stogodišnjice završetka Velikog rata i prisajedinjenja Vojvodine Kraljevini Srbiji, 1918 – 2018.
PREMIJERA: 25. novembra 2018, scena „Pera Dobrinović“
Predstava traje: jedan sat i pedeset minuta.
Više o predstavi : https://www.snp.org.rs/?page_id=20358
Petak, 22. maja
Link ka predstavi se postavlja u 14 časova i dostupan je 48 časova, do nedelje, 24. maja u 14 časova
Đuzepe Verdi
DAMA S KAMELIJAMA, balet u dva čina
Libreto: Krunislav Simić, prema istoimenom romanu Aleksandra Dime Sina
Orkestracija: Aleksandar Kojić
Koreograf i reditelj: Krunislav Simić
Dirigent: Aleksandar Kojić
Scenograf: Geroslav Zarić
Kostimograf: Bojana Nikitović
U glavnim ulogama : Ana Đurić (Margerita Gotje), Andrej Kolčeriu (Arman Dival), David Gruoso(Gospodin Dival, Armanov otac), Katarina Kljajić (Madam Olempa) …
Ovo delo je inspirisano istoimenim romanom Aleksandra Dime Sina, na muziku Verdijeve „Travijate“ (orkestracija Aleksandar Kojić), ponovo nam je omogućilo susret sa temom velike ljubavi između pariske kurtizane Margerite Gotje i njenog mladog ljubavnika Armana Divala. „Jednostavna, dirljiva i strasna muzika“, kako je sam Verdi želeo da je ostvari za svoju „Travijatu“, i dramatična priča o životu dvoje ljubavnika bili su osnovni podsticaji za nastanak predstave višeslojnih pozitivnih umetničkih rezultata.
Ksenija Dinjaški
Dama s kamelijama kao Verdijeva Travijata
(Giuseppe Verdi, Ronkola, kraj Buseta, 10. X 1813 – Milano, 27. I 1901)
Tokom februara 1852, boraveći u Parizu, Verdi je imao prilike da, u teatru Vodvilj, vidi dramu Dama s kamelijama, koju je prema sopstvenom romanu sačinio Aleksandar Dima Sin. Bio je više nego impresioniran. /… / Po sopstvenim rečima želeo je nešto jednostavno, dirljivo i strasno posle sumornih tragedija iz svoje dve prethodne opere i osećao je da je u libretu Dame s kamelijama našao svoju temu, što je morao prihvatiti i njegov libretista Frančesko Marija Pjave.
Međutim, Verdijeva Travijata nije Dama s kamelijama A. Dime, iako od njega potiče. Verdi obeležava svoju junakinju, nedvosmisleno joj određujući ambijent i sve ostalo što iz njega proizlazi, što ide sa njim i uz njega. On želi da je „očisti“ – ljubavlju, ali u isti mah, on polazi od toga da je ona odveć ogrezla u kal, isuviše spala na dno, da bi imala pravo i nadu na žuđeni spas i sreću. Otuda je ta ljubav i izvor njene tragedije, ali tek vidljiv izvor, sve ostalo, dublje, na tu vidljivost se nadovezuje. Violeta, dakle, mora biti bludnica, jer samo kao takva, ona ne zna šta je ljubav – njen zanat to ne traži! – ali kad je oseti, kad se zanese tom nepoznatom čari, istog časa staje na put svoje tragične krivice…
S. Turlakov, 1981.
Verdijeva Dama s kamelijama
Više puta je isticano da u tom delu postoje neke paralele sa tadašnjim Verdijevim životom.
Kompozitor je živeo sa pevačicom Đuzepinom Streponi kojom se nije oženio sve do 1859. godine, što mu je s moralnog aspekta prebacivao otac njegove pokojne žene, Antonio Bareci. Uprkos tome, Bareci je priznavao Đuzepinine vrline. Pjave se povinovao kompozitorovoj volji, pa je Alfonsina Plesi pretrpela još jednu transformaciju, da bi postala Violeta Valeri, a Dival je postao Alfred Žermon. Verdi je radio na muzici istovremeno nadgledajući probe za Trubadura i početkom 1853. Travijata je bila spremna za svoju venecijansku premijeru.
Šest godina posle smrti, Alfonsina Mari-Margaret bila je prvi put oživljena u muzici kao Travijata. Naslov je izveden iz italijanskog glagola traviare, što znači bludeti, a Violeta naziva sebe travijatom – bludnicom.
Neuspeh premijere u Veneciji bio je prolazan, tek toliko da tadašnjoj publici da vremena da se povrati od šoka – dovesti na opersku scenu jednu kurtizanu?! Uskoro su svi bili zaljubljeni u nju i patili s njom; izgleda da je i danas tako.
N. Grba, Biseri operske riznice, Beograd, 2001.
Snimak premijerne obnove: 13. oktobra 2018, scena „Jovan Đorđević“
Trajanje: dva sata i petnaest minuta i ima jednu pauzu.
Više o predstavi : https://www.snp.org.rs/?page_id=2288
Nedelja, 24. maja
Link ka predstavi postavlja se u 14 časova i dostupan je 24 sata, do ponedeljka, 25. maja u 14 časova
Miroslav Momčilović
SMRDLJIVA BAJKA
Koprodukcija Srpskog narodnog pozorišta i KC „Mladost“ iz Futoga
Autor i reditelj: Miroslav Momčilović
Dramaturg: Nikolina Đukanović
Scenograf: Ivana Jančić
Kostimograf: Senka Ranosavljević
Kompozitor: Aleksandar Bahun
Igraju: Radoje Čupić, Sonja Damjanović, Sanja Mikitišin, Aleksandra Pleskonjić, Ljubiša Milišić, Milan Kovačević, Dušan Jakišić
„(…) U fokusu Momčilovićevih scenarija, filmova, dramskih adaptacija i predstava, uvek su luzeri, zgubidani, propalice. Njegova sad već izgrađena poetika podrazumeva da oni nisu nužno negativni. Svojim omiljenim likovima Momčilović prilazi sa razumevanjem, čak i ljubavlju, kao sociološki i psihološki potpuno prihvatljivim kategorijama, s obzirom na to da su „proizvod“ društvenih okolnosti, vremena koje od devedesetih naovamo nazivamo tranzicijom.
Kao i prehodna, navedena ostvarenja, „Smrdljiva bajka“ je u pozorišnom mediju pretrpela izmene u odnosu na filmski „original“. Dva beskućnika između kojih se rađa dirljiva ljubav, što je glavna potka filma, nije priča u predstavi Srpskog narodnog pozorišta. Svojevrsna bajka je proširena na čitavu grupu sličnih likova, koji naseljavaju napuštenu fabriku, čime je socijalni okvir priče dobio dodatni angažman. Upravo tranzicija, prelazak iz socijalističkog u kapitalistički društveno-politički okvir, ratovi, latentno su glavna tema pozorišne adapatcije „Smrdljive bajke“(…)“
Iz kritike Igora Burića, „Dnevnik“, 25. decembra 2018.
Snimak premijere: 21. decembra 2018, Kamerna scena
Trajanje: sat i deset minuta
Više o predstavi: https://www.snp.org.rs/?page_id=20696
Utorak, 26. maja
Link ka predstavi postavlja se u 14 časova i dostupan je 48 sati, do četvrtka, 28. maja u 14 časova
VOJVOĐANSKA RAPSODIJA
Vašarska panorama
Po motivima proze Selo Sakule, a u Banatu Zorana Petrovića
Dramaturška adaptacija: Željko Mijanović i Vladimir Lazić
Reditelj: Vladimir Lazić
Kompozitor: Gabor Lenđel
Tekst songova: Željko Mijanović
Reč reditelja:
Rediteljsko bdenje nad Vojvođanskom rapsodijom
„Inspirisan književnim delom Zorana Petrovića, a pre svega gorko-humornom hronikom
njegovog rodnog mesta Selo Sakule, a u Banatu, upustio sam se u avanturu traganja po znanim i manje znanim predelima bogatog vojvođanskog miljea. Svestan da će se neizostavno nametnuti poređenje sa nadahnutom i promišljenom dramatizacijom i režijom antologijske predstave profesora Dimitrija Đurkovića, rađenom prema istom literarnom predlošku, posle dužeg razmišljanja i dogovora sa upravom SNP-a, usledio je „logičan izbor“: mjuzikl sa svim rizicima koje takva odluka podrazumeva. U dramaturškoj saradnji sa Željkom Mijanovićem, upustio sam se u restauraciju poznatih motiva, sklapajući istovremeno i sasvim „nove“ elemente u raspevani mozaik buduće rapsodije. Brišući granice između sna
i jave, stvarnog i nestvarnog, komičnog i tragičnog… a bez opterećenja da budemo pošto-poto „originalni“, nudimo vam priču o našim malim i velikim sudbinama i zabludama, verovanjima i praznovericama, naknadno izmišljenom poreklu i mitološkim zanosima, stvarnoj i lažnoj hrabrosti, istoriji i pseudoistoriji… I dok mukotrpno stvaramo nove muzičko-koreografske slike sa namerom da vam svestranije približimo „sitnice koje život znače“, kao po nepisanom pravilu, naša voljena zemlja ponovo se nalazi u zamršenom kovitlacu raznih evropskih vetrova koji nas nemilosrdno šibaju iz svih pravaca…“
Vladimir Lazić
Premijera: 2. decembar 2017. godine, scena „Jovan Đorđević“, SNP.
Predstava traje oko dva sata, bez pauze.
Više o predstavi: https://www.snp.org.rs/?page_id=16769
Izvor: SNP