FEMINIZACIJA PRAVOSUĐA

Komplementaristički odgovor na radikalni feminizam (11)

 

Fotografija2505

U sudovima i tužilaštvima radi duplo više žena nego muškaraca. Srbija je feminkoratsko društvo u doslovnom smislu te reči. To je društvu u kome vladaju žene.

  1. Sudstvo u rukama „sudijki”

U vrhu pravosuđa već godinama dominiraju žene. Procenat žena se menja iz godine u godinu, ali je uvek veliki.

Nedavno je to bilo drastičnio: žena je bila ministarka pravde (Snežana Malović); žena je bila predsednica Vrhovnog kasacionog suda (Nata Mesarović); žena je bila predsednica Društva sudija Srbije (Dragana Boljević); žena je bila republički javni tužilac (Zagorka Dolovac); žena je bila i predsednica Ustavnog suda (Bosa Nenadić). Pravosuđe je u Srbiji feminizovano više nego bilo gde na svetu.

  1. Zakoni u ženskim rukama

Ne samo da žene kadrovski dominiraju pravosuđem, nego su i zakoni sistematski na strani žena. Porodično, izborno i kazneno pravo sistematski favorizuju žene. Radno pravo takođe sistematski favorizuje žene. Najočitiji primer jeste taj što žene mogu da idu ranij u penziju, a radni uslovi su im obično bolji.

  1. Posledice feminizacije sudstva

Feminizacija pravosuđa ima za posledicu sistematsko pravno favorizovanje žena, a time i diskriminaciju muškaraca. Uzgredna pojava feminizacije sudstva jeste i njegova neefikasnost. Sudstvo se već dugi niz godina nalazi u popriličnom haosu.

  1. Kazneni sistem

Dok su žene prezastupljene u sudstvu, muškarci su prezastupljeni u zatvorima. U Srbiji ima oko 11.500 zatvorenika. Ogromnu većinu njih čine muškarci. Uslovi u kojima se nalaze muški zatvorenici uglavnom su nehumani. Ima mnogo uzroka tome, a glavni je prenatrpanost. Trenutni kapacitet svih zavoda za izdržavanje krivične sankcije je oko 7500 lica. Nedostaju kapaciteti za oko 4000 zatvorenika.

Boravak u zatvoru je već po sebi stresogen, a prenatrpanost taj stres još više povećava. Glavne žrtve te krcatosti su muškarci. Neki muškarci se u očajanju odlučuju na samoubistvo. Oni nisu sposobni da podnesu nečovečne zatvorske uslove i nasilje kojem su izloženi od drugih zatvorenika. Sve je to daleko od očiju javnosti, a pogotovo od očiju društveno angažovanih „sudijka”.

Glavne žrtve loših zatvorskih uslova su muškarci. Ta činjenica protivreči feminističkoj tezi o muškoj društvenoj privilegovanosti. Kada bi muškarci bili zaista privilegovani, ne bi u tolikom broju boravili u zatvoru. Naše društvo se sve više pretvara u veliki koncentracioni logor za muškarce.

Imajući u vidu nedavno donet Zakon o sprečavanju nasilja u porodici, muškaraca u zatvorma će biti još više, jer će tamo dospeti već na samu prijavu žena. Dok „dokažu nevinost” može proći dosta vremena.

  1. Nemoralni i društveno štetni sistem „ženskih kvota

Da li u ime „rodne ravnopravnosti” treba da se uvede zakon po kome u zatvorima mora biti najmanje 30% pripadnica „manje zastupljenog pola”, tj. žena? Pitanje je besmisleno. Svi mu se možemo smejati. Odlazak u zatvor određuje prekršaj zakona, a ne polna pripadnost.

Ali niko se ne smeje isto tako besmislenom izbornom zakonu koji predviđa 30% pripadnica „manje zastupljenog pola” u političkim telima. Po kom to moralnom i političkom osnovu treba u politička tela da ulaze osobe u zavisnosti od polnog identiteta?! To je čista besmislica. Ali skupštinska „Ženska parlamentarna mreža” uporno brani tu nebulozu.

Nasuprot tom besmislenom kriterijumu, ja smatram da na političke pozicije treba da dolaze osobe nezavisno od polne pripadnosti. Kriterijumi treba da budu sposobnost i karakternost. Stoga sistem ženskih kvota treba ukinuti kao nemoralan i društveno štetan.

  1. Zaključak

Pravni sistem je kadrovski i ideološki skoro potpuno feminzovan. U sudnicama dominiraju „sudijke”, a u zatvorima muškarci. To je stoga što su zakoni na ženskoj strani i što su „sudijke” često pristrasne. One su pristrasnoste iz mnogo razloga, jedan od njih je i taj što su često instruirane od radikalnih feminkistkinja iz centara za socijalni rad.

Sudeći po feminističkom zakonodavstvu i po broju žena u sudstvu i centrima za socijalni rad, u Srbiji će još više muškaraca završavati u zatvorima i grobljima usled stresa, nemaštine ili neke druge nevolje i nepravde. Srbija se sve više pretvara u feministički ideal: koncentracioni kamp za muškarce sa ženama „sudijkama” i kapoima.

 

Autor: Vladislav Đorđević

4 thoughts on “FEMINIZACIJA PRAVOSUĐA

  1. Poštovani, da li zaista može biti da smo zaboravili koliko je bitno biti čovek’?Da li je uopšte važno da li žene rade u pravosuđu u većem procentu u odnosu na muškarce koji rade u policiji?
    Da li iko ko ovo čita može da zamisli koliko je teško izboriti se za pravo da budeš ravnoipravan i da živiš vlastiti život, tj.-da preživiš nasilje’?Svi oni koji proiciraju vlastite vizije pojedinoih profesija kroz procente, a zaboravljaju da je važnija stručnost, bez obzira na pol, ne bi trebali da SUDE o bilo kojoj društvenoj pojavi! Pogotovo o nasilju.Nasilnici jesu u većem delu muškarci upravo zato i jesu zatvori puni muškaraca.Bogu hvala da su dospeli tamo, pa makar sudija bio muškarac ili žena.Osim toga priroda je dala ženama posebne karakterističnosti, kao i muškarcima.Žene su po prirodi bolje za organizovanje porodičnog i društvenog života, a muškarci su dinamična energija koja ume brže da reaguje.Ko to zna, po nauci, prestao bi da piše ovakve tekstove, koji ništa dobro ne čine društvu.Šta je cilj?Pružiti nasilnicima da ugrožava sve koji su u njihovom krugu.Hvala svim stručnim ljudima, kojeg god pola bili koji deluju u skladu sa dostojanstvom i moralnim vrednostima koje donose boljjitak cele zajednice!Autoru teksta veliki pozdrav i poruka-bavite se pisanjem koje donosi dobro, a ne zlo!Može svako od nas da donese izjave da je npr. žena diskriminisana kao pilot, jer su dominantni muškarci!Šta s tim?Nebuloza, kao i ova o pravosuđu!

  2. Zanimljivo je kako razliciti ljudi imaju potpuno razlicita, cak suprotna misljenja i stavove na jednu te istu situaciju i jedno te iste ljude. I najcesce to bude iz licnih iskustava koje smo imali. Bilo koja kategorizacija i podela na dobre/lose zene i dobre/lose muskarce ne resava nas odnos i nasu situaciju ni prema sebi, a ni prema drustvu uopste. Jos manje se takvih stavom menja svet na bolje. Kada bi bili barem voljni pogledati sta sve ima i sta se sve krije iza postupaka ljudi, bili bi iznenadjeni. E, ta otkrica zaista mogu menjati svet na bolje.

    1. Da, zaista ima izuzetnih prilika da svet bude svima izuzetno dobro za ovaj život koji nsm je podaren!

  3. Jos je Aristotel rekao da sva bica koja rade telom su niza bica. Posto zene rade telom…..

Ostavite odgovor na Žaklina Fejzić Odustani od odgovora

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *