Međunarodni festival proze – PROZEFEST ove godine održaće se po šesnaesti put, od 19. do 23. septembra, u klubu „Tribina mladih“ Kulturnog centra Novog Sada.
Festival organizuje Kulturni centar Novog Sada uz podršku Grada Novog Sada, Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama i Ministarstva kulture i informisanja.
Kao i dosad, „Prozefest“ će ugostiti eminentne stvaraoce pisane reči. Publici će se 2022. predstaviti: Laslo Krasnahorkai (Mađarska), Endru Krumi (Škotska), Aleš Šteger (Slovenija), Venko Andonovski (Severna Makedonija), Senka Marić (Bosna i Hercegovina), Kristian Novak (Hrvatska), Ana Vučković i Marjan Čakarević (Srbija).
Razgovore s piscima će, pored književnih kritičara, voditi i učenici novosadskih gimnazija – prema tradiciji festivala i s ciljem kojem je „Prozefest“ posvećen od samog nastanka a to je približavanje pisane reči mladim generacijama i povratak književnosti njenom iskonskom i najlepšem obliku – živoj reči.
Od drugog izdanja festivala dodeljuje se Nagrada „Milovan Vidaković“. Organizacioni odbor festivala ujedno je i žiri za dodelu nagrade, a ove godine radio je u sledećem sastavu: Nedeljko Mamula (predsednik), Mirjana Frau Gardinovački, Sanja Brkić, Alen Bešić i Milena Graovac (članovi).
Ovogodišnji laureat je mađarski pisac Laslo Krasnahorkai.
P R O G R A M
PONEDELJAK, 19. septembar
Kulturni centar Novog Sada
Katolička porta 5, klub „Tribina mladih“
19.00
Svečano otvaranje festivala
i dodela Međunarodne književne nagrade „Milovan Vidaković“
Festival otvara: Radoslav Petković, književnik
Muzički program: Gudački kvartet String Ladies
***
Koktel
20.30
Susret s dobitnikom Međunarodne književne nagrade „Milovan Vidaković“
LASLO KRASNAHORKAI
O autoru govori: Marko Čudić
Razgovor vode učenici Gimnazije „Jovan Jovanović Zmaj“
UTORAK, 20. septembar
12.30
Gimnazija „Jovan Jovanović Zmaj“
Laslo Krasnahorkai
12.00
Gimnazija „Laza Kostić“
Aleš Šteger
19.00
Kulturni centar Novog Sada
Katolička porta 5, klub „Tribina mladih“
MARJAN ČAKAREVIĆ
O autoru govori: Jelena Lalatović
Razgovor vode učenici Gimnazije „Isidora Sekulić“
20.30
ALEŠ ŠTEGER
O autoru govori: Vladimir Gvozden
Razgovor vode učenici Gimnazije „Laza Kostić“
SREDA, 21. septembar
12.30
Gimnazija „Svetozar Marković“
Senka Marić
13.30
Gimnazija „Svetozar Marković“
Kristian Novak
19.00
Kulturni centar Novog Sada
Katolička porta 5, klub „Tribina mladih“
SENKA MARIĆ
O autorki govori: Dragan Babić
Razgovor vode učenici Gimnazije „Svetozar Marković“
20.30
VENKO ANDONOVSKI
O autoru govori: Željko Milanović
Razgovor vode učenici Gimnazije „Jovan Jovanović Zmaj“
ČETVRTAK, 22. septembar
12.30
Gimnazija „Jovan Jovanović Zmaj“
Venko Andonovski
12.00
Gimnazija „Laza Kostić“
Ana Vučković
19.00
Kulturni centar Novog Sada
Katolička porta 5, klub „Tribina mladih“
KRISTIAN NOVAK
O autoru govori: Vladislava Gordić Petković
Razgovor vode učenici Gimnazije „Svetozar Marković“
20.30
ENDRU KRUMI
O autoru govori: Nataša Srdić
Razgovor vode učenici Gimnazije „Isidora Sekulić“
PETAK, 23. septembar
12.00
Gimnazija „Isidora Sekulić“
Endru Krumi
13.00
Gimnazija „Isidora Sekulić“
Marjan Čakarević
19.00
Kulturni centar Novog Sada
Katolička porta 5, klub „Tribina mladih“
ANA VUČKOVIĆ
O autoru govori: Vladimir Arsenić
Razgovor vode učenici Gimnazije „Laza Kostić“
20.30
Post „Prosefest“
2020 – ZAJEDNIČKI DNEVNIK O GODINI KOJA JE PROMENILA SVET
Govore: Danilo Lučić i Nikola Nikolić
Moderator: Jovana Todorović
Laslo Krasnahorkai je mađarski romanopisac i scenarista poznat po zahtevnim romanima s distopijskim i melanholičnim temama. Nekoliko njegovih dela pretvoreno je u igrane filmove mađarskog filmskog reditelja Bele Tara.
Laslo Krasnahorkai je rođen u Đuli u Mađarskoj, 5. januara 1954. Od završetka univerzitetskih studija Laslo Krasnahorkai se izjašnjava kao samostalni autor. Godine 1985. njegov debitantski roman Satantango postigao je uspeh i odmah dospeo u prvi plan mađarskog književnog života. U pitanju je distopijski roman čija je radnja smeštena u Krasnahorkaijevu domovinu Mađarsku i smatra se njegovim najpoznatijim delom. Počevši od 1985. godine renomirani reditelj i autorov dobar prijatelj Bela Tar snimao je filmove skoro isključivo zasnovane na delima Krasnahorkaija.
Krasnahorkai je dobio međunarodno priznanje kritičara. Suzan Sontag ga je opisala kao savremenog mađarskog majstora apokalipse, uporedivši ga s Gogoljem i Melvilom. V. G. Zebald je istakao da univerzalnost Krasnahorkaijeve vizije parira onoj kod Gogoljevih Mrtvih duša i daleko prevazilazi sve manje brige savremenog pisanja. Godine 2015. dobio je Međunarodnu Buker nagradu. Prvi je mađarski autor koji je nagrađen Bukerom.
Objavio je sledeće romane: Satantango (1985), Melanholija otpora (1989), Zarobljenik iz Urge (1992), Rat i rat (1999), Uništenje i tuga ispod nebesa (2004), Seiobo járt odalent (2008), Povratak kući barona Venkhajma (2016), Herscht 07769 (2021); novele: Planina na sever, jezero na jug, putevi na zapad, reka na istok (2003), Poslednji vuk (2009), Aprómunka egy palotaért (2018), Mindig Homérosznak (2019); zbirke kratkih priča: Odnosi milosti (1986), Svet ide dalje (2013). Napisao je scenarije za filmove u režiji Bele Tara: Prokletstvo (1988), Poslednji čamac (1989), Satantango (1994), Verkmajsterske harmonije (1997–2001), Čovek iz Londona (2007), Torinski konj (2011).
Krasnahorkai je nagrađen brojnim književnim nagradama: Austrijska državna nagrada za evropsku književnost (2021), Literature.gr Phrase of the Year Prize 2018 (2020), Nacionalna književna nagrada za prevodnu književnost (SAD) za Povratak kući Barona Venkhajma (2019), Aegon Art Award za Povratak kući barona Venkhajma (2017), Međunarodna Buker nagrada (2015), Dorothy and Lewis B. Cullman Centar za naučnike i pisce iz Njujorške javne biblioteke (2015), Vilenica Prize (Međunarodni književni festival Vilenica, Slovenija, 2014), Nagrada za najbolju prevedenu knjigu ‒ dobitnik Ottilie Mulzet za prevod romana Seiobo járt odalent (prvi autor koji je osvojio dve BTBA nagrade; 2014), Američka nagrada za životni doprinos međunarodnom pisanju (2014), Nagrada za najbolju prevedenu knjigu ‒ dobitnik Đorđe Sirteš za prevod romana Satantango (2013), Prima Primissima Prize (2012), Brücke-Berlin Prize (Nemačka, 2010) za Seiobo járt odalent, Spycher-Prize (Švajcarska, 2010) za celokupni rad, ali posebno za novelu Planina na sever, jezero na jug, putevi na zapad, reka na istok, Nagrada Društva književnika (Mađarska, 2009), Nagrada za mađarsko nasleđe (2008), nominovan za Nagradu „Žan Moneˮ (Francuska, 2007), Košutova nagrada (Mađarska, 2004), Nagrada Soroš fondacije (2003), Laureat Republike Mađarske (2002), Nagrada „Marai Šandorˮ (mađarsko Ministarstvo prosvete i kulture, 1998), Nagrada „Krudi Giulaˮ (1993), Bestenliste nagrada (Nemačka, 1993) za Melanholiju otpora, Nagrada „Deri Tiborˮ (1992), DAAD Fellowship (Zapadni Berlin, 1987/1988), Nagrada „Jožef Atilaˮ (1987), Nagrada „Mikes Kelemen Körˮ (Holandija, 1987).
Izvor: Kulturni centar Novog Sada
Administrator: DNM