12. juna 2021. godine u popodnevnim časovima grupa istaknutih kulturnih, medijskih radnika i političara, polaganjem venaca odala je počast srpskoj narodnoj vojsci, koja je 12. juna 1848. godine boreći se za prava naroda i srpsku Vojvodinu, izvojevala prvu pobedu nad mađarskim trupama.
Dolazak jedne grupe građana organizovao je podpredsednik Skupštine opštine Sremski Karlovci, mr Stefan Dimitrije Dimić, dok je druga grupa došla ispred stranke „Dveri“, sa predsednikom stranke Boškom Obradovićem u prisustvu Ivane Stojanović, predsednika Pokrajinskog odbora za Vojvodinu i GRO Novi Sad.
Ovom skromnom obeležavanju događaja, pored pomenutih, prisustvovali su i Upravnik Arhiva SANU u Sremskim Karlovcima dr Žarko Dimić, praunuk Generala Đorđa Stratimirovića, potomak narodnog kapetana Teodora Bosnića, Džon Bosnić, direktor Kulturnog centra „Karlovačka umetnička radionica“ mr Mirko Dimić, predsednik Društva novih medija i Đirilice Novi Sad mr Željko Savić i drugi istaknuti predstavnici NVO.
Iako nije bilo predviđeno da zajedno održe ovaj pomen, u bratskom pravoslavnom duhu su, na dostojanstven način položili vence i obratili se prisutnima kratkim govorom.
Dr Žarko Dimić
Dr Žarko Dimić, upravnik Arhiva SANU u Sremskim Karlovcima, približio je prisutnima istorijski tok ove bitke, kako se odigrala. Rekao je da su „Mađari u 10 sati ujutro napali Sremske Karlovce, mesec dana ranije proglašena „Srpska Vojvodovina“, Josip Rajačić proglašen je za Patrijarha, Stevan Šupljikac za Vojvodu, Đorđe Stratimirović za Vožda, tu su bili i narodni kapetani i drugi. Zahvaljujući visprenosti Đorđa Stratimirovića, koji je uspeo da organizuje odbranu u kojoj su učestvovali čak i seljaci nadničari iz Srema, napad je zaustavljen, istakao se ratnik Bule Crnogorac, koji je dobro baratao puškom i ubio nekoliko topdžija i ta bitka je odnešena“… zahvaljujući ovoj bitki, opstala je Srpska Vojvodovina…
Ivan Stratimirović
Ivan Stratimirović, praunuk generala Đorđa Stratimirovića, zahvalio se Dimiću na uvodu i tome što je za doktorat izabrao temu posvećenu radu Vožda Đorđa Stratimirovića, zahvalio se i svim prisutnima. „Hvala vam ljudi koji ste ovde, odavde Karlovčani, gosti. Hvala što negujete kulturu sećanja, da pamtimo ko smo, da znamo odakle smo, da bi smo znali kuda ćemo. Narod koji ne poštuje prošlost – neće imati ni budućnost. Upravo je to dužnost svih nas – da brinemo, da čuvamo uspomene, da govorimo o našim precima, slavnim i dobrim ljudima, ne samo o Srbima već i drugim ljudima, da vaspitamo našu decu, da damo primer da i oni budu dobri ljudi.
… preživeće ovaj narod, preživeo je svašta, ići će dalje, ići će napred. Hvala vam svima što ste došli da obeležimo ovaj dan kada su pod neverovatnim okolnostima, brojčano slabi naoružani, protiv sile Mađarske, sa silnim topovima, uspeli da odbrane svoj grad, živote svojih porodica i da nateraju u bekstvo veću silu, to je za mene bilo nevrovatno nešto“…
Džon Bosnić
Džon Bosnić, praunuk Generala Đorđa Stratimirovića, potomak Narodnog kapetana Teodora Bosnića, u uvodnom govoru je pojasnio da je rođen u Kanadi, da je iz emigranske porodice koja je nakon Drugog svetskog rata emigrirala u Kanadu. Ali, i tamo su trpeli progon komunista.
„Tito je 13 puta slao atentatore na moga oca, koji je uspeo da preživi te pokušaje atentata. Otac i moja majaka su odlučili da me ne uče srpski kako bi me sačuvali. Otišao sam u Japan gde sam radio kao novinar. Japanci su mene poslali kao novinara ovde, gde sam se družio sa svojim narodom, našao sam ženu i ostao sam ovde, gde učim reč po reč srpski“.
Rekao je da ima dva sina – „Pavle i Dušan koji su se vratili Otadžbini“. Poručio je na engleskom jeziku, Srbima koji žive u inostranstvu i ne govore srpski – „Svi treba da se vrate, svi Srbi treba da dolaze ovde u Srbiju da nauče srpski, da se druže sa svojim narodom i da ostanu ovde i da radimo zajedno, samo napred, svi Srbi“.
Boško Obradović, predsednik stranke „Dveri“, govorio je na obeležavanju ove slavne bitke.
„Meni je velika čast i zadovoljstvo što sam ovde, hvala gradskoj organizaciji Dveri u Novom Sadu i opštinskoj organizaciji u Sremskim Karlovcima na podsećanju da danas treba biti na ovom mestu i u ovakvom društvu. Zaista je čast biti sa potomcima ljudi koji su u svoje vreme odbranili Sremske Karlovce i Srpsku Vojvodovinu, i čini mi se da su ovakve teme, teme koje nas sabiraju i teme koje su iznad vlasti i opozicije, i svih drugih naših podela kojima smo toliko skloni. Ovo je zaista važna kultura sjećanja i istorijskog pamćenja i oko toga bi se svi mogli da se saberemo a ovakve važne datume podignemo na mnogo veći državni značaj. To je možda jedino što ovde danas nedostaje, da pored potomaka koji neguju ova porodična, istorijska sećanja, pored ljudi iz istorijske struke, pored delegacije Sremskih Karlovaca, da podignemo ovo na još viši pokrajnski i državni nivo i damo značaj ovoj bici, koja je definitivno sačuvala srpsku Vojvodovinu, a opet srpska Vojvodovina sačuvala srpstvo na prostorima Srema, Banata, Bačke i Baranje. Što inače mislim da je u činu prijedinjenja Kraljevini Srbiji, jedan od verovatno naših epohalnih istorijskih dela, proteklih nekoliko vekova. Ovo sećanje treba da bude temelj sabiranja u sadašnjosti i budućnosti. Zato mi je bilo drago što sam bio ovde sa vama i hvala svima“.
Mirko Dimić
Ovo je nastavak projekta „Kultura sećanja i kultura pamćenja“ koju je započeo Kulturni centar „Karlovačka umetnička radionica“ kao bitan segment kulturne kote „Novi Sad Evropska Prestonica kulture“, Rekao je za TV Ars Mediju Mirko Dimić, direktor KC Karlovačke umetničke radionice, koji je inicijator polaganja venca.
Na današnji dan 12.juna. 1848. godine odigrala se bitka za Sremske Karlovce u kojoj je nakon proglašenja Srpske Vojvodovine srpski narod na čelu sa Đorđem Stratimirovićem izvojevao prvu i odlučujuću pobedu nad mađarskom vojskom, koja je u jutarnjim satima odlično naoružana i sa topovima žestoko napala i bombardovala Sremske Karlovce.
Narod i narodna vojska su se brzo organizovali pod komandom generala Đorđa Stratimirovića i skoro goloruki porazili napadače. Srpska Vojvodovina, čije je sedište bilo u Sremskim Karlovcima, je opstala a Đorđe Stratimirović proglašen od naroda za Vožda. Poražena mađarska vojska se, ostavivši mrtve iza sebe, povukla iza zidina Petrovaradinske tvrđave.
Izvor: TV Ars Medija-portal
Tekst pripremio: Željko Savić
Fotografije: Dragana Lazarević