Prirodnjački muzej u Beogradu, jedan od najstarijih muzeja u Srbiji, proslavio je 129 godina postojanja. Sa više od dva miliona vrednih primeraka, ovaj muzej neprestano unapređuje svoju misiju očuvanja, istraživanja i promocije prirodnog nasleđa zemlje.
Svečanost povodom Dana Prirodnjačkog muzeja, održana u Narodnoj biblioteci Srbije, bila je prilika da se predstave postignuća iz protekle godine, kao i planovi za naredni period, uključujući završetak urbanističko-arkitektonskog konkursa za izgradnju nove zgrade muzeja.
„Danas ne slavimo samo postignuća, već razmatramo budućnost i izazove koji su pred nama. Prirodnjački muzej, sa svojim bogatim fondovima, igra ključnu ulogu u očuvanju bio i geo-diversiteta Srbije i aktivno doprinosi savremenim istraživanjima. Naš muzej nije samo svedok prošlosti, već i aktivan učesnik u oblikovanju budućnosti prirodnih nauka. Zahvaljujući posvećenim timovima, stvorili smo instituciju koja inspiriše nove generacije da razumeju složenost prirode i ponose se njenim bogatstvom. U svetlu završetka urbanističko-arkitektonskog konkursa za novu zgradu muzeja, naš cilj je dalja modernizacija i proširenje kapaciteta muzeja, čime ćemo obezbediti bolje uslove za očuvanje i istraživanje prirodnog nasleđa”, rekao je direktor Prirodnjačkog muzeja u Beogradu Slavko Spasić.
Godina 2024. bila je ključna za muzej, jer je završen urbanističko-arkitektonski konkurs za izgradnju nove zgrade u Parku prijateljstva na Ušću. Ova zgrada će omogućiti modernizaciju prostora za izložbe i pružiti savremene laboratorije, čime će poboljšati zaštitu i čuvanje zbirke, čineći muzej značajnim centrom za istraživanje i očuvanje prirodnog nasleđa.
Tim povodom, gospođa Tamara Vučić, primivši zahvalnicu, čestitala je Prirodnjačkom muzeju veliku godišnjicu, kao i ostvarenje velikog sna – izgradnju nove zgrade.
„Prirodnjački muzej zaslužuje prostor u kojem će moći da pokaže svoje bogatstvo i otvori vrata zaljubljenicima u prirodu. Kako mi je rekao jedan dragi prijatelj, svaki veliki grad treba da ima ozbiljan Prirodnjački muzej. Beograd zaslužuje takav, lep i reprezentativan prostor, po ugledu na London ili Njujork. Godina 2027. je verujem godina koja će biti od velikog značaja u mnogo čemu. To je godina kada ćemo dočekati ljude iz celog sveta na specijalizovanoj izložbi Ekspo, to je godina koja će svim ljudima, strancima, širom otvoriti vrata Prirodnjačkog muzeja. Ali ono što je još, čini mi se, važnije od toga jeste da će otvoriti vrata svoj deci iz Srbije i šire, gde će moći da iskuse i upoznaju prirodno bogatstvo naše zemlje ali i sveta, da ga upiju svim svojim čulima kako bi ono ostalo deo njihovog sveta celog života. Kada posedujete u sebi više od onoga što u određenom trenutku imate mogućnosti da pokažete i prikažete, ali imate jasno zacrtan cilj koji je satkan i prožet snažnom i jakom željom i voljom, i naravno predanim radom, onda se nekako univerzum ukroti, ali ne protiv vas nego protiv neuspeha, i pomogne vam da te svoje ciljeve i snove dosanjate“, istakla gospođa Tamara Vučić.
Zahvalnice su uručene i brojnim pojedincima i institucijama za izuzetnu saradnju, podršku i doprinos u ostvarivanju zajedničkih ciljeva muzeja poput Ministarstva kulture, Zavičajnog muzeja Petrovac na Mlavi, Etnografskog muzeja, Muzeja Jugoslavije, Muzeja Kikinda, Muzeja Hercegovine iz Trebinja, Gradskog muzeja Vršac, Muzeaj u Prijepolju, Beo Zoo Vrta, Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Srpskog geološkog društva, Palate Nauke – Zadužbina Miodraga Kostića, arhitektonskog studija MitArh, Urbanističkog zavoda Beograd, Društva arhitekata Beograda, Botaničke bašta „Jevremovac“, dr Uroša Buzurović, dr Aleksandra Lukovića, kao i novinari iz medijskih kuća Blic i Politika.
U protekloj godini, muzejski tim je uspešno realizovao brojne izložbe, među kojima se izdvaja izložba „Biljka kao začin. U carstvu boja, mirisa i ukusa“, koja je izazvala veliku pažnju publike. Takođe, posetioci su imali priliku da uživaju u izložbi „Fosili kao odrazi prošlosti“, koja je obišla sedam gradova širom Srbije. Sa gotovo 100.000 posetilaca, muzejske aktivnosti su imale veliki uticaj na kulturni život zemlje. Za 2025. godinu, muzejski planovi uključuju izložbe kao što su „Fosilizacija“, koja istražuje zanimljive geološke procese, kao i izložba o Arčibaldu Rajsu, koja će istraživati manje poznate aspekte života i rada ovog poznatog „oca srpske forenzike“ i prirodnjaka, a povodom 150 godina od njegovog rođenja.
Prirodnjački muzej nastavlja sa misijom promocije važnosti očuvanja prirode, ekologije i zaštite životne sredine, kroz inovativne izložbe i edukativne programe koji će se obogatiti novim tehnologijama i interaktivnim sadržajem. Na taj način, muzej će postati još pristupačniji i inspirativniji za sve posetioce, stvarajući dublje razumevanje prirodnih fenomena i podstičući očuvanje prirodnog blaga za buduće generacije.
Izvor: TV Ars Medija
Foto: Goran Zlatković
Administrator: DNM