Otvaranje izložbe je u utorak 9. novembra 2021. godine u 19 sati, u Arhivu Vojvodine, Žarka Vasiljevića 2a, Novi Sad, uz poštovanje propisanih epidemioloških zdravstvenih mera Vlade Republike Srbije.
FORMA 24: Uprkos svemu…
Izložba Forma tradicionalno predstavlja priliku za sagledavanje umetničke produkcije članova UPIDIV-a u protekle dve godine. Isto tako, ova manifestacija treba da pokaže, kako stručnoj tako i široj javnost, kojim pravcem ide razvoj primenjene umetnosti i dizajna na tlu Vojvodine.
Možemo slobodno da tvrdimo da Forma pruža i uvid u društvena i privredna kretanja u državi, ali i više od toga. Ne treba ignorisati činjenicu da primenjena umetnost, a posebno dizajn, zavise od stepena privrednog i ekonomskog razvoja jednog društva, dok je dizajn (grafički, industrijski, dizajn enterijera i arhitektura) u direktnoj vezi sa tehničko-tehnološkim uslovima potrebnim za realizaciju različitih proizvodnih koncepata.
I šta nam u kontekstu gore izrečene teze govore pedeset i četiri pristigla rada na ovogodišnju 24. Formu. Opšti utisak je da u odnosu na ukupan broj članova UPIDIV-a, ima malo izlagača, tek oko 15 posto njih. Zatim, da neke sekcije i nemaju svoje predstavnike sa svojim delima, ali da je uprkos negativnim društvenim trendovima po umetnost, zadržan visok nivo kvaliteta delatnosti. Ovo je najizraženije kod izlagača u oblasti unikatne keramike, gde svoja dela predstavljaju umetnici starije i srednje generacije (Edit Nemeš Fekete, Marika Mihaljfi, Ana Popov, Lajoš Vekonj i Zdravko Rajčetić). U oblikovnom smislu, keramičke realizacije pokazuju odmak od svoje utilitarne osnove i orijentaciju ka sferi čiste umetnosti.
Slično kretanje je vidljivo i u oblasti dekorativnog slikarstva (Katarina Fajgelj, Tatjana Vojnov, Aleksandar M. Lukić), zatim vajarstva (Sava Halugin). Ovo stremljenje prate i pojedini autori iz sekcije za grafički dizajn od kojih su poneki napravili i određeni eksperimentalni iskorak u okviru sopstvenog medija izražavanja (Anastasija Stojković, Simonida Todorović, Sima Gucanski, Uroš Nedeljković), ili su na trenutak izašli iz njega (Smiljana Hadžić, Darko Milosavljević).
Isti tretman se uočava i kod pojedinih članova iz sekcije za dizajn tekstila (Iren Vekonj Oltvanji, Lidija Ramač, Branislava Leđenac, Daniela Giba- nica, Nataša Stojanović Beronja).Sa druge strane, iz sekcije za foto dizajn, dolaze nam dela autora čiji rad koristi fotografski medij kao polazište za ulazak u domen, najčešće, umetničke gra- fike (Geza Lenert, Rajko R. Karišić, Irma Puškarević, Dobrila Martinov, Marija Erdelji, Nataša Vujkov, Željko Mandić), ili su jednostavno u svoj rad uključili igru sa asocijacijama (Branko Vujkov).Pored ovih autonomnih rešenja, primetna su i ona, čiji su autori u svom angažovanom dizajnerskom radu snažno ugradili i svoju ličnu retoriku (Branislav Radošević, Nenad S. Lazić, Aleksandar Topić). Striktno utilitarna dela, koja su u konačnoj reali- zaciji iznad umetničkog zanatstva, u kojima autori vešto balansiraju funkcijom i estetikom, jesu pred- stavljeni radovi, i to u najvećoj meri, iz oblasti grafičkog dizajna (Milan Milić Jagodinski, Tamara Dunđerski, Dunja Branovački, Dunja Đuragić, Čaba Nemet, Teodor Ajduk, Igor Kekeljević, Josip Zgomba, Milena Sredojev, Dejan Ilić).
Ovu liniju slede i autori iz sekcije za dekora- tivno slikarstvo (Ana Marija Timarac, Milica Kovačević), zatim sekcije za savremeno odevanje (Sanja Lončar, Jelena Rodić, Stanislava Sinđelić), sekcije za foto dizajn (Nedeljko Marković, Željko Savić). Iz sekcije za arhitekturu i dizajn enterijera dolaze nam dve prezentacije enterijerskih rešenja (Darko Babić, Miroslav Šilić).
Na izložbi će biti predstavljen i jedan kolaborativni rad na dizajnu knjige, člana iz sekcije za unikatnu keramiku (Maja Budžarov) i člana iz sekcije za veb dizajn (Predrag Šiđanin).Dodajmo ovom sledu i jednu prezentaciju procesa na zaštiti i konzervaciji dela iz oblasti primenjenih umetnosti (Dragana Dingarac Krivaja).
I na kraju ne zaboravimo da se kao bitan segment u održivosti sveta umetnosti javlja teorija likovne i primenjene umetnosti. Funkcija ove delatnosti je da obrazloži samo umetničko delo, ali i svet koji ga okružuje, tako da je srećna okolnost da nam iz ove sekcije dolazi i jedna prezentacija izložbenog kataloga (Vladimir Mitrović), ali i jedan rad koji izlazi iz domena teorije i ulazi u specifičnu ob- last kartografskog dizajna (Vojislav Dević).Ako bismo sumirali sve do sada izneto, mogli bi da zaključimo da je aktuelno vreme podstaklo članove UPIDIV-a na jedno polarizovano kretanje. Prvi su okrenuti sebi i svojim ličnim poetikama, dok su drugi ostali na liniji tradicionalnog shvatanja pri- menjene umetnosti i dizajna, kao proizvodnje utili- tarnog estetskog proizvoda eksponiranog na širem tržištu. Takva situacija ni malo ne šteti daljem razvoju ove vrste stvaralaštva, već naprotiv, dobar je pokazatelj da su pojedini stvaraoci na prostoru Vojvodine još uvek budni, uprkos svemu…
dr Zdravko Rajčetić
teoretičar umetnosti i medija