PROGRAM U GALERIJI MATICE SRPSKE

Kustosko vođenje kroz stalnu postavku na ruskom jeziku

Identitet kolekcije

Sreda, 19. februar u 18.00 sati

Marija Stoborod Šibanova, kulturološkinja

Kako bismo novu stalnu postavku približili posetiocima sa ruskog govornog područja, svake srede u 18.00 sati biće održano kustosko vođenje na ruskom jeziku kroz jedan od modula nove stalne postavke. Publiku će sa modulima stalne postavke upoznavati Marija Stoborod Šibanova, kulturološkinja. Ove srede publika će imati priliku da čuje priču o modulu Identitet kolekcije i da pred odabranim umetničkim delima upozna biografiju ustanove i modele popunjavanja kolekcije kroz delatnost stipendista, dobrotvora i darodavaca. Takođe, upoznaće se sa pulsom kolekcije – najvrednijim delima i saznaće kakve se dragocenosti čuvaju u Riznici i Kabinetu retkosti.

Mor Tan, Sava Tekelija, 1861. Galerija Matice srpske

Prateći program izložbe „PLEMSTVO U SRPSKOJ VIZUELNOJ KULTURI XVIII VEKA“
Galerija Matice srpske, Trg galerija 1, Novi Sad

Autorsko vođenje kroz izložbu
dr Aleksandra Čelovski, autorka izložbe i kustoskinja
petak, 21. februar u 19.00 sati

Kako je izgledao život srpskog naroda na području Habzburške monarhije pod vladavinom carice Marije Terezije? Na koji način su srpski plemići dolazili do svojih titula i kako su se razlikovali od austrijskog plemstva? Po čemu su se porodice Tekelija, Čarnojević, Stratimirović, Rašković, Georgijević izdvajali od drugih porodica? Odgovore na ova pitanja publika će saznati na autorskom vođenju dr Aleksandre Čelovski kroz novu izložbu u Galeriji Matice srpske.

Publici će biti predstavljen život plemstva okupljenog pod okriljem Karlovačke mitropolije tokom XVIII veka kroz više izložbenih celina U okviru reprezentativne javnosti, Plava krv i vrlina: tipovi plemstva, Obrazovanje kao privilegija, Patroni i dobrotvori, Porodična galerija: bračne strategije plemstva, Plemstvo i ktitorstvo. Kroz preko 80 umetničkih dela, predmeta i arhivske građeizložba analizira fenomen plemstva iz različitih perspektiva, od sticanja plemićkog statusa, prilagođavanja ličnog identiteta pojedinca zahtevima reprezentativne javnosti kroz poručivanje portreta, prilaganje Crkvi i ktitorske aktivnosti, patronažu umetnosti i kulture, podizanja raskošnih kurija i dvoraca pa do odabiranja lokacija grobnih mesta.

Kustoska vođenja kroz stalnu postavku

Transformabilnost umetnosti

subota i nedelja, 22. i 23. februar, u 13.00 i 17.00 sati

Vode: dr Danilo Vuksanović i Luka Kulić

Šta je to što umetnost čini toliko prijemčivom? Mogu li se iznova kreirati nove mogućnosti za uživanje u umetnosti? Ako posmatramo i razumemo umetnost kao svojstven entitet, u njemu možemo prepoznati mnogostruka lica i posebnosti. Sposobnost umetnosti da se transformiše i prikaže na različite načine, daje nam brojne mogućnosti za interpretaciju. Šta je to što možemo koristiti za nova grupisanja i povezivanja umetničkih dela radi boljeg tumačenja i razumevanja umetnosti? Teorija umetničke forme obuhvata elemente koji predstavljaju vizuelne alate za kreiranje umetnosti, poput linije, površine, teksture, valera, volumena, prostora, boje, svetlosti i senke, kompozicije, harmonije i drugih. Povezivanjem umetničkih dela pomoću vizuelnih elemenata možemo stvoriti imaginarni prostor za sasvim nova ali i drugačija uživanja, čitanja i poimanja umetnosti. Na taj način saznajemo više o principima umetničkog stvaralaštva, otkrivajući značenja pojedinačnih umetničkih dela i smisao umetnosti za društvo.

Kako su likovni elementi poput boje, linije i forme oblikovali razumevanje umetničkog dela? Saznajte kroz modul Transformabilnost umetnosti kako i na koji način se razmatraju pojedinačni likovni elementi kroz umetničke i istorijske transformacije u srpskoj umetnosti.

Izvor: Galerija Matice srpske

Administrator: DNM

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *