Na samom početku izlaganja Karanović je citirao reči Savke Dabčević Kučar, predsednice Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske, izgovorene 7. maja 1971. godine na današnjem Trgu bana Jelačića, pred 200 hiljada građana Zagreba, što je predstavljalo vrhunac Masovnog pokreta – MASPOKA, odnosno „Hrvatskog proljeća“. Karanović je pružio objašnjenje suštine fenomena Masovnog pokreta, koji je predstavljao nacionalistički, šovinistički, u svemu antijugoslovenski i antisrpski politički program, zasnovan na platformi „sistemskog i institucionalnog odumiranja“ jugoslovenske federacije posle Brionskog plenuma, a zarad stvaranja nezavisne hrvatske države. Istovremeno, Ognjen Karanović preporučio je publici da bi analizu „Hrvatskog proljeća“ trebalo da posmatra sa tri aspekta: kao delovanje ustaške, nacionalističke hrvatske emigracije u inostranstvu; potom, kao izraz težnji samih hrvatskih komunističkih elita u zemlji; te kao konglomerat geopolitičkih procesa u hladnoratovskim odnosima između političkog Istoka i Zapada.
Takođe, Karanović je predstavio i istorijat Maspoka, uz zaključak da je on generisan opštom politikom jugoslovenskih komunista i Josipa Broza, koji su težili transformisanju Jugoslavije u zajednicu samostalnih država, pri čemu je „prolećarsko rukovodstvo“ SK Hrvatske pogrešno procenilo da je upravo u periodu od 1967. do 1971. godine došao trenutak konačnog odumiranja federacije. Kada je i Broz shvatio da bi taj pokret mogao da predstavlja izazov i za njegovu neprikosnovenu vlast, tek tada je odlučio da ga jednom odlučnom akcijom na 21. sednici Predsedništva CK SK Jugoslavije okonča. Na kraju izlaganja Karanović je naglasio da su sve ideje „Hrvatskog proleća“ bile implementirane u Ustavu SFRJ iz 1974. godine.
Predavanje istoričara msr Ognjena Karanovića „MASPOK 1971. GODINE – PROLJEĆE NEOUSTAŠSTVA U SOCIJALISTIČKOJ HRVATSKOJ“ možete pogledati na Jutjub kanalu KCNS.
Izvor: Kulturni centar Novog Sada
Administrator: DNM