OTVORENA IZLOŽBA „30 GODINA SRNA FILMA I KINOTEKE REPUBLIKE SRPSKE” SNJEŽANA LALOVIĆA

Dana 23. novembra 2023. godine u Arhivu Vojvodine svečano je otvorena izložba filmskih plakata za trideset filmova snimljenih u produkciji Kinoteke Republike Srpske (ranije Srna filma) u periodu od 1992. do 2022. godine.

Autor izložbe je međunarodno nagrađivani autor dokumentarnih filmova prikazivanih na festivalima u Rusiji, Grčkoj, Kini, Kanadi, Italiji, Srbiji, BiH, Mađarskoj, Slovačkoj, kao i autor više od 200 televizijskih dokumentarnih reportaža rađenih u produkciji Radio-televizije Republike Srpske. Živi u Palama gde radi kao direktor Kinoteke Republike Srpske, koja je formirana 2008. godine na temeljima Srna filma, prve producentske kuće Republike Srpske.

Korpus izložbe obuhvata 30 filmskih plakata, od kojih je dvadesetak rađeno za filmove snimljene u produkciji Srna filma tokom rata u BiH, koji su nagrađivani na festivalima u zemlji i inostranstvu. Radi se o antiratnim filmovima koji nisu veličali političke ni vojne lidere nego govorili o posledicama rata i „običnim” ljudima, što je atipično za ratnu filmsku produkciju.

Kao i svi filmski arhivi Kinoteka Republike Srpske prikuplja, obrađuje i čuva filmove i prateću filmsku građu, održava filmske projekcije širom Republike Srpske, Srbije i u inostranstvu, organizuje edukativne radionice, izložbe i predstavlja filmske autore. Sarađuje sa srodnim institucijama u inostranstvu i razmjenjuje filmski fond.

Prisutnima su se obratili dr Nebojša Kuzmanović, direktor Arhiva Vojvodine i Snježan Lalović.

Tokom dvodnevnog predstavljanja produkcije Kinoteke Republike Srpske, novosadska publika je imala priliku da pogleda dva filma: 23. novembra prikazan je dokumentarni antiratni film „Jeni, malo svjetlo sa zapada”, snimljen po Dnevniku Holanđanke Jeni Ligtenberg, apotekarke koja je donela humanitarnu pomoć u lekovima u ratnu bolnicu Koran u Palama, došavši da vidi zašto se u zapadnim medijima tako loše piše o Srbima. Mimo ranijeg plana, Jeni je ostala u Palama sve do kraja rata da pomogne medicinskom osoblju; 24. novembra održana je projekcija dokumentarno-igranog filma „Pečat braće Ljubavića” koji govori o 500 godina od osnivanja Goraždanske štamparije oformljene 1519. godine nakon gašenja Cetinjske štamparije, i ujedno prve štamparije u tadašnjoj zemlji Bosne i Huma koja je već bila pod Otomanskom okupacijom. To je ujedno i početak pisane pismenosti kod Srba u današnjoj Bosni i Hercegovini. Film prati put braće Teodora i Đurađa Ljubavića do Venecije gdje izučavaju štamparski zanat, donose štamparsku presu u manastir Sopotnica kod Goražda i počinju štampati crkvene knjige. Nakon 4 godine rada, pod pritiskom novih vlasti, štampariju sele u Rumuniju, u grad Trgovište.

Oba filma režirao je Slobodan Simojlović, međunarodno nagrađivani reditelj i scenarista više od stotinu dokumentarnih, etnoloških i dečijih filmova nastalih u produkciji Radio Televizije Srbije, EBU (Evrovizije), TV Novi Sad, Kinoteke Republike Srpske, Alternativne Televizije itd. Prikazani filmovi u Arhivu Vojvodine ovenčani su nagradama na Martovskom festivalu u Beogradu, na festivalu „Vstreća” u Omninsku (Rusija), kao i na festivalu „Bdenje duše” u Sremskim Karlovcima.

Moderator događaja bila je Sanja Demirović, arhivist.

Izvor: Arhiv Vojvodine

Administrator: DNM

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *