Povodom obeležavanja 150 godina od rođenja švajcarskog psihijatra i psihoanalitičara, Karla Gustava Junga (1875‒1961), Biblioteka Matice srpske priredila je elektronsku izložbu građe iz svojih zbirki. Postavka, koju čini izbor dela i literature o životu i stvaralaštvu Karla Gustava Junga, može se pogledati od 23. juna 2025. godine, u javnom katalogu Biblioteke Matice srpske. Autori izložbe su Vid Kecman i Nenad Stanojević, a urednik je Selimir Radulović. Elektronski katalog izložbe dostupan je na veb-sajtu www.bms.rs.
Karl Gustav Jung rođen je 1875. godine u mestu Kesvil, na jezeru Konstanc, u Švajcarskoj. Odrastao je u Laufenu, a medicinu je studirao u Bazelu. Znamenita saradnja između Karla Gustava Junga i Zigmunda Frojda započela je 1907. godine, kada su se prvi put sastali u Beču. Frojd je u Jungu ubrzo video „princa prestolonaslednika”. Jung je u početku prihvatao Frojdovu teoriju libida ka ključne energije nesvesnog, međutim, već oko 1912. godine dolazi do ključnog razlaza.
Oko 1913. godine, Jung je odlučio da napusti klasičnu psihijatriju i posveti se proučavanju mitova, duhovnosti i dubina ljudske duše. Osnovao je svoju školu psihologije, uvodeći pojmove poput kolektivno nesvesnog, arhetipova i procesa individuacije, tj. puta ka ličnoj celovitosti.
Jung je spajao psihologiju sa religijom, umetnošću i mitovima. Verovao je da je lični razvoj povezan sa univerzalnim simbolima i arhetipovima prisutnim u kolektivnom nesvesnom.
Neka od najvažnijih Jungovih dela su: O psihologiji nesvesnog (1912), Psihološki tipovi (1921), Aion (1951), Sećanja, snovi, razmišljanja (1962), Čovek i njegovi simboli (1964) itd.
Karl Gustav Jung preminuo je u Kisnahtu, juna 1961. godine.
Izvor: Biblioteka Matice srpske
Administrator: DNM